Poklon ili doživotno izdržavanje: razlika, porez i naslednici

✓ Provereno 5. oktobra 2026.6 min čitanja🏠 Novac i imovina

Ukratko

  • Oba ugovora moraju biti potvrđena kod javnog beležnika; bez toga ne proizvode pravno dejstvo.
  • Porez na poklon ne plaćaju potomci i supružnik; drugi nasledni red plaća 1,5%, a ostali 2,5%.
  • Poklon se uračunava u nužni deo naslednika, a imovina iz ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u zaostavštinu.

Poklonom stan odmah prelazi na drugoga, bez naknade. Ugovorom o doživotnom izdržavanju prelazi tek posle vaše smrti, a zauzvrat vas druga strana izdržava do kraja života. Razlika je najvažnija za naslednike: poklon se računa u nužni deo, a imovina iz ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u zaostavštinu.

Razlika na prvi pogled

PoklonDoživotno izdržavanje
Kada prelazi svojinaodmah, po ugovoruposle smrti primaoca izdržavanja
Šta se daje zauzvratništaizdržavanje, nega i sahrana
Formapotvrda kod javnog beležnikapotvrda kod javnog beležnika
Porezporez na poklon; najbliži su oslobođeniporez na prenos apsolutnih prava, 2,5%, posle smrti primaoca
Nužni naslednicipoklon se uračunava i može se tražiti vraćanjeimovina ne ulazi u zaostavštinu

Forma: oba ugovora kod javnog beležnika

  • Ugovor o poklonu nepokretnosti je ugovor o prometu nepokretnosti i mora biti potvrđen (solemnizovan) kod javnog beležnika na čijem se području nepokretnost nalazi. Bez toga ne proizvodi pravno dejstvo.
  • Ugovor o doživotnom izdržavanju takođe mora biti javnobeležnički potvrđen. Beležnik je dužan da ugovornike izričito upozori da imovina iz ugovora ne ulazi u zaostavštinu i da se njome ne mogu namiriti nužni naslednici, i da to unese u klauzulu o potvrđivanju. U suprotnom je ugovor ništav.
  • Posle potvrde beležnik sam dostavlja ispravu katastru, u roku od 24 časa, zajedno sa podacima za porez. Poresku prijavu za poklon nepokretnosti ne podnosite sami.

Nagrada beležnika zavisi od vrednosti nepokretnosti; iznos pitajte unapred. Pre potpisa proverite stanje u katastru; pogledajte vodič o listu nepokretnosti.

Porez na poklon

Ko prima poklonPorez
Deca, unuci i drugi potomci; supružnikne plaća se
Drugi nasledni red: roditelji, braća i sestre i njihovi potomci1,5%
Treći i dalji nasledni red i lica koja nisu u srodstvu2,5%
  • Osnovica je tržišna vrednost nepokretnosti, koju utvrđuje poreski organ. Obaveza nastaje danom zaključenja ugovora.
  • Poklonoprimac iz drugog naslednog reda ne plaća porez na jedan stan ako je sa poklonodavcem živeo u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana pre poklona.
  • Oslobođen je i poljoprivrednik iz drugog naslednog reda, pod uslovima iz zakona.

Stope i oslobođenja su iz Zakona o porezima na imovinu, prema tekstu dostupnom 5. oktobra 2026. Da li oslobođenje važi u vašem slučaju, proverite sa beležnikom pre potpisa, jer se izjašnjenje o tome daje kod njega.

Roditelj kome dete poklanja stan nije u prvom naslednom redu u odnosu na poklonodavca. Zakon ga oslobađa kod nasleđa, ali ga kod poklona ne navodi među oslobođenima.

Porez kod doživotnog izdržavanja

  • Plaća se porez na prenos apsolutnih prava, po stopi od 2,5%.
  • Obveznik je davalac izdržavanja, a obaveza nastaje danom smrti primaoca izdržavanja.
  • Ako je davalac supružnik ili lice iz prvog naslednog reda, porez se ne plaća na deo nepokretnosti koji bi po zakonu ionako nasledio.

Šta mogu naslednici

Kod poklona

  • Nužni deo potomaka i supružnika je polovina onoga što bi dobili po zakonu, a ostalih nužnih naslednika trećina.
  • Pri računanju nužnog dela zaostavštini se dodaju svi pokloni koje je ostavilac ikada dao zakonskim naslednicima, kao i pokloni drugim licima iz poslednje godine života.
  • Ako je nužni deo povređen, nužni naslednik može tražiti dopunu ili vraćanje poklona u roku od tri godine od smrti ostavioca.
  • Poklon se zakonskom nasledniku uračunava i u njegov nasledni deo, osim ako je poklonodavac izjavio da se ne uračunava. Ni tada se ne dira u nužni deo.

Kod doživotnog izdržavanja

  • Imovina ne ulazi u zaostavštinu, pa nužni naslednici iz nje ne mogu tražiti nužni deo.
  • Zakonski naslednici mogu tražiti da sud poništi ugovor ako zbog bolesti ili starosti primaoca ugovor za davaoca nije predstavljao nikakvu neizvesnost. Rok je godinu dana od saznanja za ugovor, a najkasnije tri godine od smrti primaoca.

Šta se dešava sa imovinom posle smrti, pogledajte u vodiču o ostavinskoj raspravi.

Raskid ugovora

Doživotno izdržavanje. Sud može raskinuti ugovor na zahtev bilo koje strane ako se odnosi toliko poremete da postanu nepodnošljivi. Primalac tada duguje naknadu za ono što je primio. Ako se okolnosti toliko promene da ispunjenje postane znatno otežano, sud može odnose iznova urediti ili ugovor raskinuti. Ako davalac umre pre primaoca, obaveze prelaze na njegovog supružnika i potomke ako na to pristanu; u suprotnom se ugovor raskida.

Poklon. Zakon o obligacionim odnosima ne uređuje ugovor o poklonu. Uslove pod kojima sud može opozvati poklon nismo mogli da potvrdimo na zvaničnim stranicama, pa o tome pitajte advokata pre nego što potpišete.

Kod doživotnog izdržavanja davalac može svoje pravo da obezbedi upisom u katastar. Tako svako ko proverava stan vidi da ugovor postoji.

Na šta da pazite pre potpisa

  • Ugovorom o doživotnom izdržavanju mogu se obuhvatiti samo stvari i prava koji postoje u trenutku zaključenja.
  • Ako nije drugačije ugovoreno, izdržavanje obuhvata stanovanje, hranu, odeću i obuću, negu u bolesti i starosti, troškove lečenja i davanja za svakodnevne potrebe.
  • Ako je davalac lice ili ustanova koja se o primaocu stara u okviru svog zanimanja (medicinsko osoblje, agencije), ugovor je ništav bez prethodne saglasnosti organa starateljstva.

Ovaj vodič je informativan. Koji ugovor odgovara vašoj porodici zavisi od toga ko su naslednici i šta želite da postignete, pa se pre odluke posavetujte sa javnim beležnikom ili advokatom.

Česta pitanja

Poklonio sam stan jednom detetu. Može li drugo dete to da ospori?

Posle vaše smrti može tražiti nužni deo ako mu je poklonom povređen. Rok za taj zahtev je tri godine od smrti.

Da li ugovor o doživotnom izdržavanju štiti od zahteva naslednika?

Imovina iz ugovora ne ulazi u zaostavštinu, pa nužnog dela iz nje nema. Zakonski naslednici ipak mogu tražiti poništaj ako ugovor, zbog bolesti ili starosti primaoca, za davaoca nije nosio nikakvu neizvesnost.

Kada davalac izdržavanja postaje vlasnik?

Posle smrti primaoca izdržavanja. Do tada je primalac vlasnik, a davalac može svoje pravo iz ugovora da upiše u katastar.

Zvanični izvori

Iznosi taksi i rokovi se povremeno menjaju. Ovaj vodič je poslednji put proveren 5. oktobra 2026.; pre odlaska na šalter proverite ih na izvoru. Vodič objašnjava redovan postupak i nije pravni savet. Uočili ste grešku? Javite nam.